POVIJEST RUDARSTVA

Stanovništvo na južnom dijelu Labinštine s rudarstvom se počinje baviti prije gotovo 400 godina, a od tada ono se samo razvijalo, zapošljavajući sve više ljudi, ne samo iz Labina i okolice, već iz cijele Istre. Svoj vrhunac dostiže nakon Prvog svjetskog rata, kada rudnici slove kao najmoderniji u Europi, zapošljavajući više od 10.000 radnika, a rekordna proizvodnja dostignuta je 1942. godine s 1.158.000 t ugljena. Nakon Drugog svjetskog rata istarski ugljenokopi odigrali su vrlo važnu ulogu u poslijeratnoj obnovi, no velike zalihe ugljena izazvale su pad proizvodnje te se 1970-ih godina počinje planirati postepeno zatvaranje rudnika. Većina rudnika zatvorena je 1980-ih godina, ponajviše zbog nerentabilnosti dok rudarsku proizvodnju nastavlja novo poduzeće Istarski ugljenokopi Tupljak, no i oni 1999. godine zatvaraju jamu čime je ujedno zatvoren i posljednji ugljenokop u Hrvatskoj.

Krvova placa

Trg u sklopu naselja Vinež, gdje su prije 100 godina, 2. ožujka 1921. labinski rudari krenuli u štrajk i stvorili Labinsku republiku. Njih šestotinjak okupilo se i pokrenulo ustanak protiv fašista! Jednoga od njih, Giovannija Pippana (Ivan Pipan), mučki su zlostavljali u Pazinu, a 600 hrabrih se okupilo, zauzeli su rudnike, minirali prilaze oknima i tako, ni ne sluteći, pokrenuli prvi svjetski antifašistički ustanak. Labinska Republika trajala je 37 dana te su u njoj sudjelovali rudari različitih etničkih skupina: Hrvati, Talijani, Slovenci, Česi, Slovaci, Mađari, Poljaci. Radnička solidarnost nije poznavala nacionalno podrijetlo.

Spomenik Rudaru borcu

U čast svim rudarima koji su stvorili Labinsku republiku te svim rudarima koji su živote i mladost dali rudniku, podignut je i spomenik Rudaru borcu. Ne samo dimenzijama, nego i značenjem najveći je javni spomenik na Labinštini! Čine ga 4 čekića koja tvore svežanj.

Spomenik Rudar borcu sastoji se od četiri čekića, koja simboliziraju rudarske čekiće, podno kojih stoji (nedovršeni) arhitektonski dio - 'rudarski jarak', odakle pogled prema gore seže do crnog luka kombinirane konstrukcije čekića. Tunel ispod čekića predstavlja memorijalni prostor i izražava poštovanje prema poginulim rudarima, odnosno onima čiji je život obilježila borba za radnička prava.

Trg Labinskih rudara

Na sjecištu dviju glavnih ulica smješten je gradski trg izduženog, pravokutnog oblika. Radi se zapravo o dva prostora, od kojih veći ima građansku funkciju i prvenstveno je namijenjen trgovini. Manji prostor, ponešto uzdignut u odnosu na veći, odijeljen je od njega trijemom s četiri četvrtasta otvora, sve obrađeno u kamenu, ima sakralnu namjenu s obzirom na to da se tu nalaze crkva i pripadni joj zvonik. Na većem dijelu trga dominira istaknuta, ugaona kula, mjesto odakle su se čelnici obraćali masama. Ovim rudarskim naseljem i danas možemo naići na umirovljene rudare i priče koje oni nose. Na trgu se može pronaći i izložba plakata ATRIUM koja istražuje opipljive tragove totalitarnih režima 20. stoljeća u Labinu te Crkva Sv. Franje podignuta u čast svetog Franje Asiškog.

Naselje Vilete

Od talijanskog villette, u značenju manjih vila, te su zgrade izgrađene za rukovodno osoblje rudnika, pa stoga imaju veći komfor. Svaka je zgrada bila spojena na središnji rudnički vrelovodni sustav, tako da su prostorije zagrijavane putem radijatora, što je za ono vrijeme bila vrlo napredna novina. Četiri vilete su u unutrašnjosti posebno dizajnirane za upravitelje rudnika. Vilete su izvorno imale po dva četverosobna stana s približno 100 m2 raspoređenih u prizemlju i na katu.

Gradska knjižnica

Novouređena gradska knjižnica smještena je u upravnoj zgradi IUR-a (Istarski ugljenokopi Raša) u kojoj možete posjetiti POP UP kino i odgledati nekoliko dokumentarnih filmova na temu rudarstva, a iznad prostora knjižnice nalazi se i moderni coworking prostor Grada Labina uređen u istom stilu. Neposredno pokraj knjižnice nalazi se Veliko kupatilo, koje se koristilo kao garderoba te Lamparna, mjesto gdje su rudari uzimali i vraćali kacige, svjetiljke, alate. Više informacija o “Labinskoj republici” može se pronaći u sklopu izložbe na otvorenom ispred Gradske knjižnice.

Ispred Gradske knjižnice možete vidjeti deset interpretativnih panoa koje predstavljaju rudarsku baštinu grada. Kroz tumačenje povijesti upoznat ćete i priču o stoljetnom rudarskom ustanku poznatom kao "Labinska republika". Također je predstavljena kronologija događaja povezanih s revitalizacijom i valorizacijom rudarske baštine u gradu Labinu, s naglaskom na nedavnu obnovu Šohta u sklopu projekta MINE TOUR.